Da li ste znali da je duši potrebna hrana isto kao i telu? Ukoliko ne prepoznajemo koje su naše psihološke potrebe, ili ih zanemarujemo u dužem periodu, može se desiti da nezadovoljstvo i prazninu koju osećamo pokušavamo da prevaziđemo kroz zloupotrebu psihoaktivnih supstanci, kompulsivni šoping, seks, ali i prekomerno uzimanje hrane.
Psihološke gladi je identifikovao Erik Bern, ukazujući na potrebe koje nisu fiziološke prirode, ali koje je neophodno zadovoljiti da bismo se fizički i psihički razvijali, napredovali i osećali ispunjeno. U suprotnom, nezadovoljene potrebe će nesvesno uticati na naše misli, osećanja i ponašanje i mogu nas navoditi da se prejedamo. Bern je govorio o sedam različitih vrsta gladi, koje su međusobno povezane i prepliću se.
Glad za stimulusom
Stimulus definišemo kao promenu u unutrašnjem ili spoljašnjem okruženju koja se može detektovati čulima i koja podstiče aktivnost ili energiju organizma. Ljudska bića ne trpe stanje čulne deprivacije, te ih glad za stimulacijom navodi na aktivnost kako bi je izbegli. Kao što dete od rođenja mora biti izloženo različitim stimulusima da bi napredovalo, tako je i odrasloj osobi potrebna čulna stimulacija, ali ona koja se opaža kao svrsishodna i smislena. Dakle, stimulacija može biti senzorna, kao i intelektualna i emocionalna. Ukoliko osoba ima problem prejedanja, može biti preporučljivo da „nahrani“ sebe nekim drugim prijatnim stimulusima i pronađe zadovoljstvo u umetnosti, muzici, knjigama, prizorima prirode, pripremanju zdravih obroka…
Glad za priznanjem
Glad za priznanjem odražava potrebu da budemo primećeni i da pripadamo. U engleskom jeziku terminom strouk (stroke – milovati, gladiti) označava se jedinica socijalnog prepoznavanja ili priznanja, od pozdrava na ulici, osmeha, rukovanja ili klimanja glavom u znak odobravanja, do bliskog emotivnog odnosa sa drugom osobom. Stroukovi predstavljaju „zamenu za dodir“, po analogiji sa fizičkom nežnošću i pažnjom koja se pokazuje prema deci. Pozitivni stroukovi predstavljaju pohvalu bića ili ponašanja, a negativni kritiku. Pošto nam je potrebno da nas drugi primete i obrate pažnju na nas, nedostatak pozitivnih stroukova nadomestićemo putem negativnih.
Glad za kontaktom
Fizički kontakt stvara osećanje povezanosti i prijatnosti. Mnoge osobe sa viškom kilograma osećaju odbojnost prema samom sebi, koju projektuju na druge ljude verujući da su neprivlačne da bi ih neko zagrlio ili dodirnuo. Inhibiranost na planu fizičke bliskosti dovodi do smanjenog zadovoljstva u sferi interpersonalnih odnosa i seksualne aktivnosti. Osećanje praznine i usamljenosti osoba pokušava da prevaziđe uzimanjem prekomernih količina hrane.
Glad za strukturom
Potreba za strukturisanjem vremena potiče iz težnje da kvalitetno i smisleno živimo i obezbedimo sebi dovoljno vrednih sadržaja koji će doprineti da se osećamo živo, nadahnuto, te da smo korisno i na pravi način utrošili svoje vreme. Potreba da sledimo lični plan i unesemo red u život, povezana je i sa svešću o prolaznosti i smrti, odnosno ograničenoj količini vremena kojom raspolažemo. Struktura vremena može da se bazira na radu i slobodnim aktivnostima, ili da podrazumeva vreme koje provodimo sa drugima, odnosno u samoći. Životni stil gojazne osobe obično se svodi na preterano povlačenje i bežanje u izolaciju, čime osoba lišava sebe pozitivnih stroukova, kao i mogućnosti da ostvari bliskost sa drugim ljudima. S obzirom da bliskost predstavlja takvu vrstu odnosa u kojem postoji sloboda izražavanja svih osećanja, osoba ostaje uskraćena za tu mogućnost, što dovodi do stvaranja osećanja praznine koju osoba s problemom prejedanja pokušava da ispuni hranom. Hrana može da se koristi i kao sredstvo putem kojeg osoba pokušava da uguši osećanje straha od odbacivanja ili napuštanja. Drugu vrstu opasnosti, pored nezdravog povlačenja predstavlja praznina usled nedostatka radnih zadataka i ciljeva, jer ljudi ređe padaju u iskušenje da jedu kada im je um „zaposlen“ i kada su usmereni ka postizanju određenih rezultata rada.
Glad za seksom
Seksualnom aktivnošću se ne zadovoljava samo prirodni nagon, već i potreba za strašću, romansom i ljubavlju. Višak kilograma ponekad može da bude način kojim se osoba štiti od sopstvene seksualnosti. Seksualno zlostavljanje ili neadekvatan odnos roditelja prema seksualnosti dece ili adolescenata može da oteža razvoj pozitivnog odnosa prema seksu i prihvatanje sebe kao seksualnog bića. Gojazne osobe veruju da prekomernom težinom drže druge ljude na distanci jer naučeno verovanje glasi da biti debeo znači biti neprivlačan, i obrnuto, biti mršav karakteriše se kao društveno poželjno. Ponekad gojazne osobe ženskog pola debljinom sputavaju vlastite seksualne impluse verujući da je debljina dovoljna da zadrži muškarce na bezbednoj udaljenosti, i time čuvaju sebe od iskušenja i navodne promiskuitetnosti (Leach, 2006).
Glad za uzbuđenjem
Ljudi imaju potrebu za novim, interesantnim dešavanjima, što je blisko povezano sa glađu za stimulusima. Mnoge osobe sa prekomernom telesnom težinom i problemom prejedanja vode dosadan, usamljenički život usled samonametnutih ograničenja i emocionalne zatvorenosti. Ponekad je njihova aktivnost ograničena viškom kilograma koji ih sprečava da se bave određenim sportovima, ili pak veruju da nemaju pravo na određene aktivnosti i zabavu zbog osuđujućeg stava javnosti, kao na primer da je sramotno da se skinu na plaži. Neki dobijaju negativnu pažnju na račun svoje debljine ili započinju ko zna koju po redu dijetu, stvarajući iluziju da se u njihovom životu ipak nešto dešava, što je naravno štetno i samo privremeno zavarava glad za uzbudljivim događajima.
Glad za moći
Postoje različite vrste moći, od one koju donose bogatstvo ili pozicija na poslu, do osećanja sposobnosti da upravljamo svojim životom i držimo stvari pod kontrolom. Moć može da znači da smo dovoljno važni da budemo primećeni, da imamo pravo da budemo „sada i ovde“ i da zauzmemo svoje mesto u svetu ravnopravno sa ostalima. Zbog viška kilograma ljudi se često osećaju nemoćno u odnosu na svoju telesnu težinu, doživljavajući je kao problem sa kojim nemaju snage da se izbore. Ovo umanjuje njihov doživljaj vlastite vrednosti i uspešnosti u odnosu na druge ljude. Međutim, pojedinim gojaznim osobama prekomerna telesna težina pruža osećaj moći čineći ih „velikim“ i „moćnim“ da se nose sa težinom problema iz detinjstva.